07 Izrada zida od bloka slame

Za razliku od  zidova izgrađenih standardnim materijalima (opeka, beton i sl.) najveća nepoznanica u gradnji kuća od drveta i slame je zidanje zidova od bala same (komplet s pod konstrukcijom budućih zidova). Gradnja zidova od bala slame nije, protivno vjerovanju, niti jeftina niti jednostavna.

  1. Materijal za zidove

a) Blok slame

Kod dosta objekata izrađenih od slame, koje smo obišli, a koje su uglavnom gradili volonteri i entuzijasti, primijetili smo da se nije poklanjalo dovoljno pažnje hidro i toplinskoj izolaciji nosive konstrukcije. Također nije bilo moguće dobiti podatke o  karakteristikama građevnog materijala – bloka  slame:

  • u koju se svrhu koristi (ili kao toplinska izolacija ili toplinska izolacija i nosiva konstrukcija)
  • sastav bloka
  • dimenzije bloka
  • gustoća bloka
  • sadržaj korova u bloku slame
  • sadržaj preostalog zrna u bloku slame
  • sadržaj vlage u bloku slame
  • koji su parametri za ugradnju u zgradama ili dijelovima zgrada
  • skladištenje blokova slame
  • transport
  • potrošnja materijala po m2 gotovog zida

Sve gore navedeno možemo naći u tekstovima strane literature, ali ne i na temelju osobnih iskustava (nap. barem o tome nema pisanih tragova).

Naše iskustvo

Kao što je već navedeno, gradnja kuće od slame nije jednostavna i vrlo je zahtjevna u odnosu na standardnu gradnju. Izradu građevinske dokumentacije i proces ishođenja građevinske dozvole treba uskladiti s baliranjem slame, kako bi izbjegli potrebu za skladištenjem blokova slame. Također treba naglasiti da ne postoji tvrtka niti ovlaštena osoba od koje smo mogli dobiti tehničku dokumentaciju za blok slame, tehnički list, izjavu o svojstvima, list kontrole proizvoda i dr.

U suradnji s nadležnim institucijama, te uz savjete gospodina Herberta iz Njemačke, spoznali smo način na koji tvrtka STUDIO 8 d.o.o. može proizvesti certificirani blok od slame. Uspjeli smo zadovoljiti osnovni uvjet da je naš blok od slame građevinski proizvod, koji se legalno može koristiti u  gradnji ovakve vrste građevina.

Zidovi se  sastoje od  drvene konstrukcije (stupovi, grede i podvlake) sa ispunom  od blokova slame debljine 40 cm, obostrano ožbukani vapnenim mortom, na bazi prirodnog hidrauličkog veziva i eco pucolana. Karakteristike tako izvedenog zida su da je:

  • otporan na različite vanjske utjecaje (kemijska agresija, fizikalna djelovanja, procesi smrzavanja i odmrzavanja, kiša, alkalno-agregatna reakcija, pukotine nastale uslijed plastičnog skupljanja i dr.)
  • protupožarno otporan (A1)
  • visoko paropropusan

Završna obloga zida od slame zamišljena je kao drvena obloga na pod konstrukciji od štafli 5/8 cm, koja ujedno čini i ventilirani zid (zračni sloj). Završna obloga pročelja je drvena oplata debljine 2,4 cm, koja se postavlja bez međusobnog razmaka (preklopa), a  protok zraka osigurava se otvorom na dnu  i na vrhu pročelja i povezan je s ventiliranim slojem ravnog krova. Na navedene otvore se postavlja metalna mrežica od perforiranog lima protiv glodavaca i insekata. Na elemente nosive konstrukcije (koji nisu pokriveni slamom), postavlja se toplinska izolacija od drvenih vlakana (drveno-prešane ploče potrebne debljine) za potpuno sprječavanje toplinskih mostova.

Naš  blok slame služi isključivo kao toplinska izolacija.

Sastav našeg bloka slame je pšenica i plastična vezica koja se koristi za vezanje slame.

Kada smo se odlučili na gradnju kuće od drveta i slame, svojim savjetima puno nam je pomogla obitelj Petričević iz Starih Mikanovaca, s kojima smo se konzultirali  za nabavu kvalitetno balirane slame, koja ne samo da ispunjava naše uvjete, već prije svega uvjete propisane EAD-om. Vrlo je važno  izabrati oranicu s koje ćemo uzeti slamu za gradnju kuće, uzevši u obzir da je idealno izraditi blok  slame od ekološki uzgojene pšenice. S druge strane, na takvim oranicama neminovno „dobijamo“ i korov u slami. Korov treba biti minimalno zastupljen, odnosno ne više od 0,5% u odnosu na ukupnu težinu bloka slame. Kako bi uspjeli zadovoljiti normu, propisanu EAD-om, odabrali smo oranicu na kojoj je suzbijen korov.

Optimalno vrijeme za baliranje slame je konac lipnja, početak srpnja.

U samom procesu baliranja pojavila se nova prepreka. U  vrijeme uznapredovale tehnologije, slama se više ne balira na starinski način, s manjim strojevima za baliranje koji proizvode blokove slame, već se koriste moderni i veliki strojevi, koji prave četvrtaste ili okrugle jumbo bale. Međutim, one nisu adekvatne za gradnju naše kuće od bloka slame. Pored toga, saznali smo da svaki stroj za baliranje  ne može postići potrebnu zbijenost propisanu EAD-om: 90 -120 kg/m3.

Kako bi zadovoljili EAD parametre koristili smo: vagu, metar i vlagomjer. Konačno smo pomoću starinskog stroja za baliranje dobili dimenziju i kvalitetu bloka slame, koja je propisna EAD-om. Na takvom stroju za baliranje ne mogu se mijenjati visina 35 cm i širina 45 cm, dok se dužina  bloka slame može namjestiti prema potrebi (nap. standardi su od 60 cm do 100 cm).

Slama se može balirati samo po suhom vremenu, no i tada se mora čekati da se rosa osuši. Ukoliko je poslije žetve pala kiša, slama koja je ostala na oranici je vlažna i mora se okrenuti, te prosušiti kako bi se mogla balirati. Prema propisanim EAD standardima dopuštena vlažnost je između 15 do 18% od ukupne težine bloka slame.

Napomena: kontrolom vlage u slami primijetili smo da su blokovi slame različitog postotka vlažnosti i to od 15% na više, čak i do 20%. To vas ne treba zabrinjavati jer ukoliko pravilno uskladištite blok slame ili ga ugradite u zidove i zaštitite blok slame od kiše, vlaga će se vremenom isušiti prirodnim putem.

Na kvalitetu bloka slame utječe i kvalitetno odrađena žetva, prema kojoj nema stabljika sa zrnom (nap. EAD-om je propisano ne više od 0,4% od ukupne težine bloka slame.) Na ovaj se detalj mora obratiti posebna pozornost, jer se u protivnom  u zidu mogu trajno nastaniti glodavci!

Isti dan kada smo balirali slamu, slamu smo utovarili u kamion i transportirali ju pokrivenu na gradilište, kako bi ju sačuvali od eventualne kiše.

Skladištenje slame: cijelo vrijeme slama se mora prirodno sušiti. To se postiže tako da na gradilištu na pod postavimo vodonepropusnu foliju, a blok slame slažemo s malim razmacima zbog strujanja zraka i provjetravanja. Blok slame smo na gradilištu trajnije od kiše zaštitili vodonepropusno-paropropusnom folijom.

Napomena: uvijek je potrebno osigurati veću količinu slame, jer se blok slame može raspasti ili ako nije dobro zaštićen smočiti, pa tako postane neupotrebljiv za daljnju ugradnju.

U tekstovima koje nalazimo  na internetu, stoji da se slama može nabaviti gotovo besplatno, što naravno uopće nije istina. Prema našem iskustvu osim troška baliranja slame, postoji trošak radnika koji su utovarili i istovarili slamu, trošak transporta slame na gradilište, trošak folije za skladištenje slame, trošak certificiranja i obrade slame. Tako u konačnici cijena zida bloka slame iznosi  192,00 kn/1m3(sastavljenog od 8 blokova slame, pojedinačnih dimenzija bloka 45x35x80 cm i pojedinačne cijene bloka od  24,00 kn).

b) Podkonstrukcija od drveta za zidove od slame

Proučavajući literaturu izrade kuća od slame primijetili smo da se slama uglavnom samo slaže jedna pored druge (bez povezivanja). Mišljenja smo da to nije ispravan način gradnje jer ako nam neki propisani i ispitani standardi nalažu da nam blok slame mora zadovoljiti zbijenost 90 do 120 kg/m3, onda kompletan zid treba imati sličnu ili istu karakteristiku. Naime, nosiva drvena podkonstrukcija, sa utvrđenim položajem vrata i prozora, određuje dimenziju blokova slame prilikom baliranja (proizvodnje bloka slame).

Pri gradnji kuće, u prvoj verziji, prema projektu koristili smo fosne od smreke i okomito ih postavljali kao podkonstrukciju (vidi sliku), i za ispunu od slame i za podkonstrukciju obloge fasade. Rezultat: utvrdili smo da trošimo više materijala, a sama gradnja vremenski duže traje i komplicira nam ugradnju blokova od slame jer ih moramo prilagoditi razmacima između fosni.

Nakon nemilog događaja (nap. požara u kojem je izgorjela drvena konstrukcija ispunjena slamom), postali smo bogatiji za dragocjeno iskustvo i krenuli u pripremu vraćanja objekta u prvobitno stanje, pri tome korigirajući sve  što se pokazalo nepotrebnim i nepraktičnim, kao na primjer:

  • promijenili smo način pripreme bloka slame – prije ugradnje u zid, prethodno smo na stroju za rezanje drva obradili pojedinačne blokove slame i na taj način ugradnjom blokova slame u zid dobili ravnu plohu, odmah spremnu za žbukanje;
  • vodoravna podkonstrukcija – nismo ju više postavljali okomito, već vodoravno, kako bi ju iskoristili za zbijanje slame (pri čemu zadovoljavamo propisan EAD standard zbijenosti: 90kg-120kg/m3);
  • prije izgradnje zidova definirali smo visine na kojima nam treba biti podkonstrukcija od horizontalnih fosni, kako bi dobili buduće pozicije, oslonce za vješanje elemenata u interijeru, a koji će istovremeno služiti i kao podkonstrukcija za oblogu ventilirajućeg zida;
  • zaštita podkonstrukcije – kako što smo već naveli osnovna konstrukcija bila od lamelirane građe, koja je sama po sebi zaštićena od truljenja, međutim bilo je potrebno i podkonstrukciju zaštiti premazom tj. nekim fungicidom za zaštitu od gljivica, kukaca i ostalih nametnika

Upozorenje: ovdje treba biti naročito oprezan, jer smo mi odabravši neadekvatni fungicid za zaštitu podkonstrukcije, koji je bio na sintetičkoj, a ne na eko bazi, nehotice izazvali požar na našem gradilištu.  Ne postoji negorivi premaz kojim ćete zaštiti drvo da u eruptivnom požaru drvo ne izgori, naime svako drvo će gorjeti, neko brže i više, a neko sporije i manje. U našem slučaju dobro se pokazala lamelirana građa, koja je u požaru samo površinski izgorjela, dok je jezgra ostala nedirnuta. Dakle, iako na deklaraciji (u tehničkim parametrima) piše da su fungicidni premazi negorivi, postoje samo oni koji odgađaju gorenje za 30 do 120 minuta  odnosno do dolaska vatrogasaca i cijena im prema tome varira.  Također je bio zanimljiv podatak, a koji smo dobili od vatrogasaca, da su u praksi nailazili na požare krovišta na kojima se vatra širila nevjerojatnom brzinom drvenim konstrukcijama. Zaključujemo da su tu nevjerojatnu brzinu pospješili upravo neadekvatni premazi, koji se prodaju po trgovinama kao zaštita drveta od vlage, plijesni i gljivica.

  • hidroizolacija zidova – bez obzira na betonitnu hidroizolaciju, koju smo postavili prije armirano betonskih radova, a koja spriječava podzemnu tzv. kapilarnu  vlagu, prije postave zidova od blokova slame postavili smo i klasičnu traku (Bituval V3), te ispunili prostor između podvlaka trakama od drvenoprešanih ploča (nap. drvenoprešana ploča je ne samo  termo izolator već je i vodoodbojna i gotovo negoriva, te spriječava da u zoni betonske ploče i slame dolazi do kondenza).

c) Toplinska izlolacija zida od bloka slame

Nosiva konstrukcija, izrađena od drvenih lameliranih nosača, potpuno se oblaže toplinskom izolacijom od drvenih vlakana, kako ne bi došlo do nastanka toplinskih mostova obzirom na veliku razliku koeficijenta toplinske vodljivosti slame (l=0.048 W/mK) i koeficijenta toplinske vodljivosti drveta (l=0.15 W/mK).  Drveni elementi debljine 16 cm ne zadovoljavaju dozvoljeni koeficijent prolaska topline za vanjski zid, te se stoga svi drveni elementi još oblažu obostrano toplinskom izolacijom od drvenih vlakana debljine 10 do 12 cm, kako bi dobili ravninu za kasnije žbukanje. Ovim rješenjem vanjski zid kao cjelina ima ujednačen koeficijent prolaska topline i neće dolaziti do pojave plijesni, crnila ili orošavanja na mjestima nosive drvene konstrukcije.

Pravilo: Što je koeficijent prolaska topline manji, bolja je toplinska zaštita zgrade! Stoga možemo prema dolje navedenim opisima zaključiti da je toplinska zaštita zgrade sa zidovima izgrađenih od bloka slame jednakovrijedna zidovima od blok opeke, ali samo ako je debljina kamene vune minimalno 26 cm (!) kako slijedi:

Z1-Vanjski zid slama izvedeno, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)

  1. Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2)
  2. slama, d=40(cm), λ=0,048 (W/mK), r=0,8 (m), m’=46 (kg/m2)
  3. 3.02 – vapnena žbuka (1600), d=3(cm), λ=0,8 (W/mK), r=0,3 (m), m’=48 (kg/m2)

Usporedba:
Z1-Vanjski zid od opeke usporedba, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)

  1. 3.03 – vapneno-cementna žbuka (1800), d=2(cm), λ=1 (W/mK), r=0,7 (m), m’=36 (kg/m2)
  2. 1.10 – šuplji blokovi od gline (900), d=25(cm), λ=0,42 (W/mK), r=2,5 (m), m’=225 (kg/m2)
    mineralna vuna (MW) kamena ili staklena l= 035, d=26(cm), λ=0,035 (W/mK), r=0,312 (m), m’=7,8 (kg/m2)
  3. 3.15 – polimerna žbuka (1100), d=0,5(cm), λ=0,7 (W/mK), r=1 (m), m’=5,5 (kg/m2)
  4. 3.16 – silikatna žbuka (1800), d=0,3(cm), λ=0,9 (W/mK), r=0,21 (m), m’=5,4 (kg/m2)

Napomena: iskustvo je pokazalo da je po završetku izrade zida od bloka slame obavezno isti zaštititi vodonepropusnom folijom, kao i pravodobno ukloniti sav otpad od slame i drveta (makar na gradilišni deponij).

2. Rad – zidanje elementima od slame

  • Rad na izradi bloka slame – baliranje, krojenju i ugradnja
  • Rad na ugradnji vodoravno postavljenih fosni – koje nam služe za zbijanje slame, a ujedno i kao podkonstrukcija za ventilirajuću fasadu; fosne se mogu pozicionirati i za buduće utiplavanje npr. kuhinjskih elemenata, slika, karnišni i dr.

Prednost ovakve gradnje je što ste uz odličnu toplinsku i zvučnu izolaciju, izgradili zid od ekološkog materijala koji vam omogućava vrhunski čisti zrak u vašem objektu, jer će vaši budući završeni zidovi disati.

Rekapitulacija – Trošak gradnje zida od bloka slame

Naše iskustvo je pokazalo da cijena izgradnje  kuće od drveta i slame u ovoj etapi sudjeluje u gradnji s 356,00 kn/m2 bruto tlocrtne površine  (materijal i rad bez PDV-a).

KOMPARACIJA CIJENA (cijene su promjenjivog karaktera)

Nosiva konstrukcija od drvenih lameliranih nosača potpuno se oblaže toplinskom izolacijom od drvenih vlakana kako ne bi došlo do nastanka toplinskih mostova obzirom na veliku razliku koeficjenta toplinske vodljivosti slame (l=0.048 W/mK) i koeficjenta toplinske vodljivosti drveta (l=0.15 W/mK).  Drveni elementi debljine 16cm ne zadovoljavaju dozvoljeni koeficjent prolaska topline za vanjski zid, te se stoga svi elementi oblažu toplinskom izolacijom od drvenih vlakana debljine 10cm obostrano.

Ovim rješenjem vanjski zid kao cjelina ima ujednačen koeficjent prolaska topline i neće se dešavati pojava plijesni, crnila ili orošavanja na mjestima nosive drvene konstrukcije.

Z1-Vanjski zid od opeke usporedba, U=0,12 W/m2K,
(Udop=0,30 W/m2K)

  1. 3.03 – vapneno-cementna žbuka
    (1800), d=2(cm), λ=1 (W/mK), r=0,7 (m), m’=36 (kg/m2) 65,00 KN
  2. 1.10 – šuplji blokovi od gline (900), d=25(cm), λ=0,42 (W/mK), r=2,5 (m), m’=225 (kg/m2) 250,00 KN
  3. 3. mineralna vuna (MW) kamena ili staklena l= 035, d=26(cm), λ=0,035 (W/mK), r=0,312 (m), m’=7,8 (kg/m2) 370,00 KN
  4. 3.15 – polimerna žbuka (1100), d=0,5(cm), λ=0,7 (W/mK), r=1 (m), m’=5,5 (kg/m2)
  5. 3.16 – silikatna žbuka (1800), d=0,3(cm), λ=0,9 (W/mK), r=0,21 (m), m’=5,4 (kg/m2)  35,00 KN

    SKELA 20,00kn

ukupno: 740,00 kn/m2

Z1-Vanjski zid od opeke usporedba, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)

  1. 3.03 – vapneno-cementna žbuka (1800), d=2(cm), λ=1 (W/mK), r=0,7 (m), m’=36 (kg/m2) 65,00 KN
  2. 1.10 – šuplji blokovi od gline (900), d=25(cm), λ=0,42 (W/mK), r=2,5 (m), m’=225 (kg/m2) 250,00 KN
  3. 3. EPS l= 035, d=26(cm), λ=0,035 (W/mK), r=0,312 (m), m’=7,8 (kg/m2) 238,00 KN
  4. 3.15 – polimerna žbuka (1100), d=0,5(cm), λ=0,7 (W/mK), r=1 (m), m’=5,5 (kg/m2)
  5. 3.16 – silikatna žbuka (1800), d=0,3(cm), λ=0,9 (W/mK), r=0,21 (m), m’=5,4 (kg/m2) 35,00 KNSKELA 20,00kn

ukupno: 608,00 kn/m2

Z1-Vanjski zid slama izvedeno, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)

  1. Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN
  2. slama, d=40(cm), λ=0,048 (W/mK), r=0,8 (m), m’=46 (kg/m2)175,00 KN
  3. Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN

    SKELA 20,00kn

ukupno: 495,00 kn/m2

Z2-Vanjski zid greda/stup/slama izvedeno, U=0,17 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)

  1. Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN
  2. ploče od drvenih vlakana, d=10(cm), λ=0,044 (W/mK), r=0,3 (m), m’=20 (kg/m2) 68,00 KN
  3. 4.05 – drvo – meko – crnogorica, d=16(cm), λ=0,15 (W/mK), r=11,2 (m), m’=88 (kg/m2)  47,00 KN
  4. slama, d=40(cm), λ=0,048 (W/mK), r=0,8 (m), m’=46 (kg/m2) 160,00 KN
  5. Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN

SKELA……………………20,00kn ukupno: 595,00 kn/m2

ukupno:                   595,00 kn/m2

Žbukanje zidova i protupožarnost

U sadašnjoj varijanti naši zidovi su odrađeni na sljedeći način: zidovi se izvode kao drvena konstrukcija sa ispunom (toplinska izolacija) od blokova slame debljine 40 cm, obostrano žbukani vapnenim mortom na bazi prirodnog hidrauličkog veziva i eko pucolana. Navedeni mort ima dobre karakteristike koje čine proizvod otporan na različite kemijsko-fizičke agresivne utjecaje kao npr. proces smrzavanja-odmrzavanja, kišnicu, alkalno-agregatnu reakciju, manje pukotina uslijed plastičnog skupljanja, reakciju na požar  i visoku paropropusnost.

U prvobitnoj izgradnji zidove nismo namjeravali žbukati! Zamisao je bila da na posložene blokove  slame sa unutrašnje strane složimo ploče od prešane slame debljine 4 cm, a na zid koji je na međi prema susjedu, da bi zadovoljili uvjete protupožarnosti, namjeravali smo postaviti dodatne protupožarne ploče (EI60). Stoga smo s vanjske strane postavili paropropusnu, ali vodonepropusnu foliju, te na nju drvenu podkonstrukciju od štafli debljine 5 cm, koja ujedno čini i ventilirani zračni sloj. Završna obloga pročelja je drvena oplata debljine 2,4 cm, koja se postavlja bez međusobnog razmaka. Protok zraka osigurava se otvorom na dnu i na vrhu pročelja i povezana je s ventiliranim slojem ravnog krova. Na otvore se postavlja metalna mrežica od perforiranog bojanog lima protiv glodavaca i insekata. Do ovakvog načina izgradnje došli smo proučavajući u literaturi i praksi gradnju kuća od drveta i slame, ali ovakav način izgradnje više nikom ne bi preporučili. Ovakva gradnja se činila dobro osmišljenom, no zaštita od požara je nikakva! Naime, ako dođe  samo do najmanjeg  iskrenja alata, koji se koriste pri rezanju slame ili  npr. kemijskim putem (jer se konstrukcija  zaštićuje  premazima koji su doslovno inicijatori plamena) može doći do eruptivnog požara koji u trenutku proguta sve do tada izgrađeno (nažalost osobno smo imali takvo iskustvo).

Stoga, toplo preporučujemo žbukanje zidova, jer jedino takav način osigurava protupožarnost EI90 do EI120. Možda neki od čitatelja neće razumjeti oznake pa ćemo dodatno pojasniti: to znači da zid s takvim karakteristikama može zadržati požar 90 do 120 minuta da se dalje ne proširi,  što opet znači da ni tako posložen zid nije negoriv, iako se u raznim literaturama navodi da je slama zbog svoje zbijenosti negoriva!

Za obradu zidova žbukanjem potrebna je prvenstveno što ravnija podloga, stoga se moramo  vratiti na baliranje slame i pripremu bloka slame za ugradnju. Na internetu smo vidjeli kako se motornim pilama i trimerima obrađuje slama za ugradnju u zidove, stoga smo i mi prvi puta primijenili takav način. Neki su nagađali da je upravo ovakav način obrade slame uzrok požaru odnosno rad motorne pile, no mi  smatramo da je to samo nagađanje. Skloniji smo uvjerenju da su uzrok požara otrovna i samozapaljiva isparavanja sredstava za zaštitu drveta, a na koja nismo obratili dovoljnu pažnju, te je sve završilo kobnim posljedicama. Kada smo po drugi put gradili našu kuću od drveta i blokova slame, blokove slame smo na stroju za rezanje drva prije ugradnje obradili na iste dimenzije. Tako smo kod gradnje dobili ravne zidove, odmah spremne za žbukanje.

 

Koju žbuku izabrati?

U susjednoj državi obišli smo neke objekte  od drveta i slame koji su žbukani cementnom žbukom i čiji  vlasnici nemaju problema, žive u kući i zadovoljni su. Mišljenja smo da žbuka definitivno mora biti paropropusna i stoga nikako ne preporučujemo žbuku na bazi cementa.

Obišli smo i kuće koje su žbukane zemljom. Recepture su ljudi sami smišljali ili se pozivaju na stare recepture kako se pravila zemljana žbuka. Kod tih smo kuća primijetili da zidovi na sjevernoj strani kuće imaju mrlje od vlage, te pretpostavljamo da je to zato što nemaju parapropusnost i zidovi ne ventiliraju. Kada uzmemo u obzir da blok slame kod baliranja ima 15% do 18% vlage, a u zimskom periodu može imati čak i 20% vlage, te ako je konstantno izložen utjecajem vanjskih atmosferskih uvjeta (kiša, snijeg, magla) smanjuje se ili se usporava sušenje tako izrađenog zida.

Trune li blok od slame? Koliko takvom zidu treba vremena da se osuši nakon kiše?

Velika je opasnost da ukoliko duže vrijeme blok slame ima doticaj s vlagom, može doći do stvaranja bakterija koje izazivaju truljenje i samozapaljenje (nap. slučaj kada se slama sama zapali).

Jedino na način kad je zid od bloka slame pravilno izgrađen, odnosno  kada mu je omogućeno da „diše“ kroz paropropusni sloj žbuke, te mu osigurano svakodnevno ventiliranje drvenom zaštitnom oblogom, možemo postići da se vlaga u ljeto vraća na poželjnih 13% do 15%. Zbog toga bi preporučili da se zidovi od bloka slame žbukaju s provjerenim ekološkim materijalima kao što su vapnena ili glinena žbuka. Jedina mana tih žbuka je njihova viša cijena i veća potrošnja nego što piše na deklaraciji (nap. zid od bloka slame nikada ne možete složiti idealno ravno).

Kako bi žbuka na blok slame kvalitetno prijanjala, prije žbukanja postavili smo pocinčane mreže, koje nam ujedno služe da glodavci ne mogu progrist slamu/žbuku).  Žbukom na bazi vapna i prirodnih hidrauličkih veziva također treba ožbukati i cokl kuće.

Rekapitulacija – Trošak gradnje zida od bloka slame – žbuka i obloga:

Naše iskustvo je pokazalo da cijena izgradnje  kuće od drveta i slame u ovoj etapi sudjeluje u gradnji sa  420,00 kn/m2 bruto tlocrtne površine  (materijal i rad bez PDV-a).