c) Toplinska izlolacija zida od bloka slame
Nosiva konstrukcija, izrađena od drvenih lameliranih nosača, potpuno se oblaže toplinskom izolacijom od drvenih vlakana, kako ne bi došlo do nastanka toplinskih mostova obzirom na veliku razliku koeficijenta toplinske vodljivosti slame (l=0.048 W/mK) i koeficijenta toplinske vodljivosti drveta (l=0.15 W/mK). Drveni elementi debljine 16 cm ne zadovoljavaju dozvoljeni koeficijent prolaska topline za vanjski zid, te se stoga svi drveni elementi još oblažu obostrano toplinskom izolacijom od drvenih vlakana debljine 10 do 12 cm, kako bi dobili ravninu za kasnije žbukanje. Ovim rješenjem vanjski zid kao cjelina ima ujednačen koeficijent prolaska topline i neće dolaziti do pojave plijesni, crnila ili orošavanja na mjestima nosive drvene konstrukcije.
Pravilo: Što je koeficijent prolaska topline manji, bolja je toplinska zaštita zgrade! Stoga možemo prema dolje navedenim opisima zaključiti da je toplinska zaštita zgrade sa zidovima izgrađenih od bloka slame jednakovrijedna zidovima od blok opeke, ali samo ako je debljina kamene vune minimalno 26 cm (!) kako slijedi:
Z1-Vanjski zid slama izvedeno, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)
- Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2)
- slama, d=40(cm), λ=0,048 (W/mK), r=0,8 (m), m’=46 (kg/m2)
- 3.02 – vapnena žbuka (1600), d=3(cm), λ=0,8 (W/mK), r=0,3 (m), m’=48 (kg/m2)
Usporedba:
Z1-Vanjski zid od opeke usporedba, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)
- 3.03 – vapneno-cementna žbuka (1800), d=2(cm), λ=1 (W/mK), r=0,7 (m), m’=36 (kg/m2)
- 1.10 – šuplji blokovi od gline (900), d=25(cm), λ=0,42 (W/mK), r=2,5 (m), m’=225 (kg/m2)
mineralna vuna (MW) kamena ili staklena l= 035, d=26(cm), λ=0,035 (W/mK), r=0,312 (m), m’=7,8 (kg/m2)
- 3.15 – polimerna žbuka (1100), d=0,5(cm), λ=0,7 (W/mK), r=1 (m), m’=5,5 (kg/m2)
- 3.16 – silikatna žbuka (1800), d=0,3(cm), λ=0,9 (W/mK), r=0,21 (m), m’=5,4 (kg/m2)
Napomena: iskustvo je pokazalo da je po završetku izrade zida od bloka slame obavezno isti zaštititi vodonepropusnom folijom, kao i pravodobno ukloniti sav otpad od slame i drveta (makar na gradilišni deponij).
2. Rad – zidanje elementima od slame
- Rad na izradi bloka slame – baliranje, krojenju i ugradnja
- Rad na ugradnji vodoravno postavljenih fosni – koje nam služe za zbijanje slame, a ujedno i kao podkonstrukcija za ventilirajuću fasadu; fosne se mogu pozicionirati i za buduće utiplavanje npr. kuhinjskih elemenata, slika, karnišni i dr.
Prednost ovakve gradnje je što ste uz odličnu toplinsku i zvučnu izolaciju, izgradili zid od ekološkog materijala koji vam omogućava vrhunski čisti zrak u vašem objektu, jer će vaši budući završeni zidovi disati.
Rekapitulacija – Trošak gradnje zida od bloka slame
Naše iskustvo je pokazalo da cijena izgradnje kuće od drveta i slame u ovoj etapi sudjeluje u gradnji s 356,00 kn/m2 bruto tlocrtne površine (materijal i rad bez PDV-a).
KOMPARACIJA CIJENA (cijene su promjenjivog karaktera)
Nosiva konstrukcija od drvenih lameliranih nosača potpuno se oblaže toplinskom izolacijom od drvenih vlakana kako ne bi došlo do nastanka toplinskih mostova obzirom na veliku razliku koeficjenta toplinske vodljivosti slame (l=0.048 W/mK) i koeficjenta toplinske vodljivosti drveta (l=0.15 W/mK). Drveni elementi debljine 16cm ne zadovoljavaju dozvoljeni koeficjent prolaska topline za vanjski zid, te se stoga svi elementi oblažu toplinskom izolacijom od drvenih vlakana debljine 10cm obostrano.
Ovim rješenjem vanjski zid kao cjelina ima ujednačen koeficjent prolaska topline i neće se dešavati pojava plijesni, crnila ili orošavanja na mjestima nosive drvene konstrukcije.
Z1-Vanjski zid od opeke usporedba, U=0,12 W/m2K,
(Udop=0,30 W/m2K)
- 3.03 – vapneno-cementna žbuka
(1800), d=2(cm), λ=1 (W/mK), r=0,7 (m), m’=36 (kg/m2) 65,00 KN
- 1.10 – šuplji blokovi od gline (900), d=25(cm), λ=0,42 (W/mK), r=2,5 (m), m’=225 (kg/m2) 250,00 KN
- 3. mineralna vuna (MW) kamena ili staklena l= 035, d=26(cm), λ=0,035 (W/mK), r=0,312 (m), m’=7,8 (kg/m2) 370,00 KN
- 3.15 – polimerna žbuka (1100), d=0,5(cm), λ=0,7 (W/mK), r=1 (m), m’=5,5 (kg/m2)
- 3.16 – silikatna žbuka (1800), d=0,3(cm), λ=0,9 (W/mK), r=0,21 (m), m’=5,4 (kg/m2) 35,00 KN
SKELA 20,00kn
ukupno: 740,00 kn/m2
Z1-Vanjski zid od opeke usporedba, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)
- 3.03 – vapneno-cementna žbuka (1800), d=2(cm), λ=1 (W/mK), r=0,7 (m), m’=36 (kg/m2) 65,00 KN
- 1.10 – šuplji blokovi od gline (900), d=25(cm), λ=0,42 (W/mK), r=2,5 (m), m’=225 (kg/m2) 250,00 KN
- 3. EPS l= 035, d=26(cm), λ=0,035 (W/mK), r=0,312 (m), m’=7,8 (kg/m2) 238,00 KN
- 3.15 – polimerna žbuka (1100), d=0,5(cm), λ=0,7 (W/mK), r=1 (m), m’=5,5 (kg/m2)
- 3.16 – silikatna žbuka (1800), d=0,3(cm), λ=0,9 (W/mK), r=0,21 (m), m’=5,4 (kg/m2) 35,00 KNSKELA 20,00kn
ukupno: 608,00 kn/m2
Z1-Vanjski zid slama izvedeno, U=0,12 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)
- Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN
- slama, d=40(cm), λ=0,048 (W/mK), r=0,8 (m), m’=46 (kg/m2)175,00 KN
- Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN
SKELA 20,00kn
ukupno: 495,00 kn/m2
Z2-Vanjski zid greda/stup/slama izvedeno, U=0,17 W/m2K, (Udop=0,30 W/m2K)
- Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN
- ploče od drvenih vlakana, d=10(cm), λ=0,044 (W/mK), r=0,3 (m), m’=20 (kg/m2) 68,00 KN
- 4.05 – drvo – meko – crnogorica, d=16(cm), λ=0,15 (W/mK), r=11,2 (m), m’=88 (kg/m2) 47,00 KN
- slama, d=40(cm), λ=0,048 (W/mK), r=0,8 (m), m’=46 (kg/m2) 160,00 KN
- Mapei Antiq, d=2(cm), λ=0,57 (W/mK), r=0,24 (m), m’=35 (kg/m2) 150,00 KN
SKELA……………………20,00kn ukupno: 595,00 kn/m2
ukupno: 595,00 kn/m2
Žbukanje zidova i protupožarnost
U sadašnjoj varijanti naši zidovi su odrađeni na sljedeći način: zidovi se izvode kao drvena konstrukcija sa ispunom (toplinska izolacija) od blokova slame debljine 40 cm, obostrano žbukani vapnenim mortom na bazi prirodnog hidrauličkog veziva i eko pucolana. Navedeni mort ima dobre karakteristike koje čine proizvod otporan na različite kemijsko-fizičke agresivne utjecaje kao npr. proces smrzavanja-odmrzavanja, kišnicu, alkalno-agregatnu reakciju, manje pukotina uslijed plastičnog skupljanja, reakciju na požar i visoku paropropusnost.
U prvobitnoj izgradnji zidove nismo namjeravali žbukati! Zamisao je bila da na posložene blokove slame sa unutrašnje strane složimo ploče od prešane slame debljine 4 cm, a na zid koji je na međi prema susjedu, da bi zadovoljili uvjete protupožarnosti, namjeravali smo postaviti dodatne protupožarne ploče (EI60). Stoga smo s vanjske strane postavili paropropusnu, ali vodonepropusnu foliju, te na nju drvenu podkonstrukciju od štafli debljine 5 cm, koja ujedno čini i ventilirani zračni sloj. Završna obloga pročelja je drvena oplata debljine 2,4 cm, koja se postavlja bez međusobnog razmaka. Protok zraka osigurava se otvorom na dnu i na vrhu pročelja i povezana je s ventiliranim slojem ravnog krova. Na otvore se postavlja metalna mrežica od perforiranog bojanog lima protiv glodavaca i insekata. Do ovakvog načina izgradnje došli smo proučavajući u literaturi i praksi gradnju kuća od drveta i slame, ali ovakav način izgradnje više nikom ne bi preporučili. Ovakva gradnja se činila dobro osmišljenom, no zaštita od požara je nikakva! Naime, ako dođe samo do najmanjeg iskrenja alata, koji se koriste pri rezanju slame ili npr. kemijskim putem (jer se konstrukcija zaštićuje premazima koji su doslovno inicijatori plamena) može doći do eruptivnog požara koji u trenutku proguta sve do tada izgrađeno (nažalost osobno smo imali takvo iskustvo).
Stoga, toplo preporučujemo žbukanje zidova, jer jedino takav način osigurava protupožarnost EI90 do EI120. Možda neki od čitatelja neće razumjeti oznake pa ćemo dodatno pojasniti: to znači da zid s takvim karakteristikama može zadržati požar 90 do 120 minuta da se dalje ne proširi, što opet znači da ni tako posložen zid nije negoriv, iako se u raznim literaturama navodi da je slama zbog svoje zbijenosti negoriva!
Za obradu zidova žbukanjem potrebna je prvenstveno što ravnija podloga, stoga se moramo vratiti na baliranje slame i pripremu bloka slame za ugradnju. Na internetu smo vidjeli kako se motornim pilama i trimerima obrađuje slama za ugradnju u zidove, stoga smo i mi prvi puta primijenili takav način. Neki su nagađali da je upravo ovakav način obrade slame uzrok požaru odnosno rad motorne pile, no mi smatramo da je to samo nagađanje. Skloniji smo uvjerenju da su uzrok požara otrovna i samozapaljiva isparavanja sredstava za zaštitu drveta, a na koja nismo obratili dovoljnu pažnju, te je sve završilo kobnim posljedicama. Kada smo po drugi put gradili našu kuću od drveta i blokova slame, blokove slame smo na stroju za rezanje drva prije ugradnje obradili na iste dimenzije. Tako smo kod gradnje dobili ravne zidove, odmah spremne za žbukanje.
Koju žbuku izabrati?
U susjednoj državi obišli smo neke objekte od drveta i slame koji su žbukani cementnom žbukom i čiji vlasnici nemaju problema, žive u kući i zadovoljni su. Mišljenja smo da žbuka definitivno mora biti paropropusna i stoga nikako ne preporučujemo žbuku na bazi cementa.
Obišli smo i kuće koje su žbukane zemljom. Recepture su ljudi sami smišljali ili se pozivaju na stare recepture kako se pravila zemljana žbuka. Kod tih smo kuća primijetili da zidovi na sjevernoj strani kuće imaju mrlje od vlage, te pretpostavljamo da je to zato što nemaju parapropusnost i zidovi ne ventiliraju. Kada uzmemo u obzir da blok slame kod baliranja ima 15% do 18% vlage, a u zimskom periodu može imati čak i 20% vlage, te ako je konstantno izložen utjecajem vanjskih atmosferskih uvjeta (kiša, snijeg, magla) smanjuje se ili se usporava sušenje tako izrađenog zida.
Trune li blok od slame? Koliko takvom zidu treba vremena da se osuši nakon kiše?
Velika je opasnost da ukoliko duže vrijeme blok slame ima doticaj s vlagom, može doći do stvaranja bakterija koje izazivaju truljenje i samozapaljenje (nap. slučaj kada se slama sama zapali).
Jedino na način kad je zid od bloka slame pravilno izgrađen, odnosno kada mu je omogućeno da „diše“ kroz paropropusni sloj žbuke, te mu osigurano svakodnevno ventiliranje drvenom zaštitnom oblogom, možemo postići da se vlaga u ljeto vraća na poželjnih 13% do 15%. Zbog toga bi preporučili da se zidovi od bloka slame žbukaju s provjerenim ekološkim materijalima kao što su vapnena ili glinena žbuka. Jedina mana tih žbuka je njihova viša cijena i veća potrošnja nego što piše na deklaraciji (nap. zid od bloka slame nikada ne možete složiti idealno ravno).
Kako bi žbuka na blok slame kvalitetno prijanjala, prije žbukanja postavili smo pocinčane mreže, koje nam ujedno služe da glodavci ne mogu progrist slamu/žbuku). Žbukom na bazi vapna i prirodnih hidrauličkih veziva također treba ožbukati i cokl kuće.
Rekapitulacija – Trošak gradnje zida od bloka slame – žbuka i obloga:
Naše iskustvo je pokazalo da cijena izgradnje kuće od drveta i slame u ovoj etapi sudjeluje u gradnji sa 420,00 kn/m2 bruto tlocrtne površine (materijal i rad bez PDV-a).